ETNO SELO *IZLAZAK*

U Rudinicama je sagrađeno izuzetno interesantno etno selo "Izlazak", koje je dobilo ime po mjestu na kome se nalazi. To mjesto su tako nazvali, ili je možda i samo sebi dalo ime, ljudi iz sela Pivske planine, koji su silaskom na nekadašnju bisernicu rijeku Pivu, prelazili preko žičanog mosta, a često i pregazili ovu sad samo u uspomenama živu rijeku. Nju sada krije vještačko ali ipak lijepo i prirodno Pivsko jezero. Prirodno, jer je na ovim prostorima, priroda uspjela da "pobijedi" savremenog čovjeka i zadrži svu svoju ljepotu. Pređu Pivu, a onda prečicama uz vrletni kanjon do mjesta, gdje sunčevi zraci prvo ljube zemlju, na Izlazak, pa dalje u svijet i opet nazad, jer se zavičaju uvijek vraća.
Etno selo "Izlazak" je oaza mira i tišine, topline, slobode, čistog vazduha, ljepote i uspomena koje će zauvijek ostati. Na prostoru ovog tradicionalnog, ali ujedno i moderno sagrađenog sela, na samoj ivici kanjona, skladno raspoređene, luksuzno opremljene, bitišu kolibe (stara kamena koliba, apartman sa kupatilom, tri četvorokrevetne drvene kolibe sa kupatilima, pet dvokrevetnih brvnara). U sklopu etno sela posluje restoran "Koliba Izlazak", koji je postavljen baš na onom mjestu gdje sunce prvo dodirne zemlju.

U sklopu restorana su i tri kaskadno raspoređene terase, sa kojih pogled "puca" na modro-plavu, mirnu vodu Pivskog jezera. I baš tu na Izlasku čovjek ima osjećaj da se nalazi i na nebu i na zemlji.
Dio etno sela je uređen za one koji treba da upoznaju život - igraonica (mini park), gdje su mališanima na raspolaganju jednostavne igračke. U blizini koliba, ali ipak dovoljno udaljeno da ne remeti tišinu, priroda je postavila prostor ravan i mekan, koji smo mi pretvorili u teren za mali fudbal i odbojku.

Nacionalni park Biogradska gora

Izmedu rijeka Lima i Tare, u središnjem dijelu Bjelasice, nalazi se nacionalni park Biogradska Gora, i u okviru njega jedna od tri posljednje evropske prašume.Ovaj basen je zašticen od 1878. godine, kada je postao takozvani Kraljev zabran - poklon tadašnjem kralju Nikoli. I tada je, dakle, postojala svijest o neophodnosti cuvanja Biogradske Gore za buducnost. Zaista, ona je ostala gotovo netaknuta - svijetao primjer ideje Crne Gore kao ekološke države.

Glacijalni oblici reljefa - visoki planinski vrhovi i gleceri prave divan kontrast sa jezerima i livadama. Iako su ti vrhovi visoki i preko 2000 m (najviši je vrh Crna Glava - 2139 m nadmorske visine) i pojedine vrste drveca u prašumi visoke 40-50 metara, predio izgleda veoma pitomo. U samom srcu prašume, na 1094 m nadmorske visine, nalazi se Biogradsko jezero. Neponovljivu plavo-zelenu boju daje mu gusta šuma koja se u njemu ogleda, sa svojih 86 vrsta dendroflore, od kojih su mnoge zašticene (u nacionalnom parku Biogradska Gora se, inace, nastanjuje 20% endema Balkanskog poluostrva).

Ljubitelji prirode stvarno mogu uživati u šetnjama šumama smrce, jele, bukve, brijesta, hrasta ili lipa, a ornitolozi i ljubitelji ptica-u posmatranju leta orla ili jastreba. Od krupnije divljaci, cesti su jeleni, divokoze, medvjedi i vukovi. Ovdje se može vidjeti cak 80 vrsta leptirova - 40% ukupnog broja vrsta u Crnoj Gori. Biogradska Gora nije samo prirodno remek-djelo, nego i pravi etnološki trezor. Na obodima prašume, u katunima i selima, mogu se zapaziti kolibe, vodenice, savardaci - autohtona, narodna arhitektura, kao i arheološka nalazišta. I toponimi (Sjerogoste, Kraljevo Oko, Ganovaca itd) svjedoce o dugoj istoriji ovog kraja, ali i njegovoj nepromjenljivosti kroz vrijeme. Zaista, na Biogradskoj Gori istorijsko vrijeme kao da ne postoji, ali zato postoji ono ciklicno, koje se može pratiti po neopisivim igrama i promjenama boja šume, ili po oživljavanju i ponovnom zamiranju katuna tokom godine. Na obodu ovog nacionalnog parka nalazi se manastir Moraca (XIII vijek) sa veoma lijepim i znacajnim freskama iz XIII, XVI i XVIII vijeka i najznacajnijim (kod nas) ikonama iz XVII vijeka. Obilazak Biogradske gore može se poceti baš odatle. Osim toga, za vece grupe turista organizovani su izleti kroz šumske ekosisteme do Biogradskog jezera (Kolašin - Kraljevo Kolo - Biogradsko jezero) uz, po želji, veslanje u drvenim camcima. Takode, moguce je doci ski liftom do jednog od vrhova Bjelasice, odakle se pruža velicanstven pogled na cijeli nacionalni park (to je ruta Kolašin-Mušovica rijeka - Ski centar Jezerine) Za manje grupe turista koji koriste terenska vozila organizuje se obilazak parka iz pravca Dolovi Lalevica - Bjelasicka Kosa - Zekova Glava – Vranjak – Jezerine – Kolašin, ili obratno. Do najviših kota i jezera (Crna Glava, Zekova glava Troglava, Pešica jezero, Siško jezero, Ursulovacka jezera) može se stici markiranim stazama. Na odredenim mjestima je moguce kampovati.

KARNEVAL U BUDVI

Međunarodni budvanski karneval, koji je sedam godina u metropoli crnogorskog turizma okuplja veliki broj posjetilaca iz regiona, biće održan od 29. aprila do 3. maja. Kako je saopštila Maja Rašković iz Turističke organizacije Budva, na Karnevalu će nastupiti 45 karnevalskih grupa sa preko 2.5 hiljade učesnika iz Crne Gore, Srbije, Bosne i Hercegovine (BiH), Makedonije, Albanije, Bugarske, Italije, Slovenije i Turske. U maloj dječjoj povorci karnevala, nastupiće 1.1 hiljada mališana iz Crne Gore, Srbije, Hrvatske, BiH i Makedonije. Međunarodni karneval, počeće sjutra u 18. sati u budvanskim hotelima tradiicionalnim Abrumom, a biće nastavljen koncertima klape „Stari kapetan“ iz Kotora na trgu ispred zidina Starog budvanskog grada. Velika međunarodna karnevalska povorka biće održana u 2. maja od Jadranskog sajma do Starog grada, gdje će u 22 sata biti održan koncert, poznate pop zvijezde Goce Tržan. Prema riječima direktora Karnevala Aleksandra Jovanovića, cijena ove manifestacije je 80 hiljada EUR. Opština Budva je obezbijedila 50 hiljada EUR, a ostatak Turistička organizacija i privrednici Budve. Svi učesnici biće smješteni u turističkom naselju „Slovenska plaža“ u Budvi

NAUTIC SHOW - BUDVA

27. Sajam nautike i opreme za sport, kamping i rekreaciju,

NAUTIC SHOW BUDVA

održaće se u Budvi od 29. aprila do 3.maja 2009. godine.

 

Ovogodišnja nautička smotra okupiće učesnike iz Crne Gore, Hrvatske, Slovenije, Švedske, Italije koji zastupaju najpoznatije svjetske nautičke brendove, kao i opremu za sport, kamping i rekreaciju.

 

-Tokom pet dana trajanja sajma, posjetioci će imati priliku da testiraju izložena plovila u moru, što dodatno upotpunjuje doživljaj i može presudno uticati na kupovinu-azao je na konferenciji z anovinare izvršni direktor Jadranskog sajma Rajko Bujković.

Pored proizvođača i distributera jahti, jedirlica i glisera poznati svjetskih brendova, na ovoj manifesataciji uestvuju čaretr agencije, finansijske kompanije, osiguravajuća društva, ako i proizvođači i zastupnici opreme za sport, kamping i rekreaciju.

-Sajam nautike u organizaciji Jadranskog sajma se pozicionirao kao značajan poslovni događaj koji okkuplja najpoznatije svjetske nautičke brendove, a s obzirom na termin održavanja, simbolično označava početak ljetnje turističke sezone- ocijenio je Bujković.

Sajam će trajati do 3. maja. Posjetioce očekuje nagradna igra, a radno vrijeme sajma je od 10 do 19 sati. Cijena ulazice iznosi 4 eura.

 

Turizam u Crnoj Gori

More, jezera, kanjoni, planine omogucavaju da svako pronadje najbolji nacin da se kvalitetno odmori. U jednom danu, radoznali putnik moze sebi priustiti jutarnju kafu na jednoj od mnogobrojnih plaza Budvanske rivijere, rucak uz pjesmu ptica na Skadarskom jezeru, i veceru uz ognjiste na obroncima velelepne planine Durmitor. Sve to odlikuje Crnu Goru kao turisticku destinaciju koja ima dosta toga da pruzi.

Burna istorija ove male drzave, ostavila je za sobom neprocjenjivo blago, koje se ogleda u istorijskim spomenicima sirom ove ponosne zemlje. Plavo more sa nepreglednim plazama, nemirne vode bistrih rijeka i predivni planinski masivi, pomijesani sa duhovima proslih vremena, udahnuli su Crnoj Gori sve sto je potrebno za jedan nezaboravan odmor.

Crna Gora je ekoloska drzava. Tom cinjenicom zauzima primarno mjesto na turistickim mapama. Mnogobrojni suncani dani u ljetnjim mjesecima i velika kolicina snijega u zimskom periodu, odredjuju dva najzastupljenija oblika turizma u Crnoj Gori: primorski - ljetnji i zimski - rekreativni.

Crnogorski gradovi protkani arhitekturom raznih perioda oduzimaju dah i na trenutak vracaju u vrijeme kada su nastajali. Svojim manifestacijama, kojih ima u izobilju, turistima omogucavaju upoznavanje sa tradicijom i obicajima.

U poslednje vrijeme, prateci svjetske trendove, u Crnoj Gori razvijaju se ekstremni sportovi u kojima mogu uzivati i turisti.